Europsko biogospodarstvo je snažno, s godišnjim prometom od 780 milijardi eura u bioindustriji.

1. Stanje biogospodarstva EU-a

Analiza podataka Eurostata iz 2018. pokazuje da je u EU27 + UK ukupni promet cijelog biogospodarstva, uključujući primarne sektore poput hrane, pića, poljoprivrede i šumarstva, iznosio nešto više od 2,4 bilijuna eura, u usporedbi s godišnjim rastom od oko 25% u 2008. godini.

Sektor hrane i pića čini otprilike polovicu ukupnog prometa biogospodarstva, dok bioindustrije, uključujući kemikalije i plastiku, farmaceutske proizvode, papir i proizvode od papira, šumske proizvode, tekstil, biogoriva i bioenergiju, čine oko 30 posto. Dodatnih gotovo 20% prihoda dolazi iz primarnog sektora poljoprivrede i šumarstva.

2. Stanje EU-abiološkigospodarstvo

U 2018. godini, bioindustrija EU-a imala je promet od 776 milijardi eura, u odnosu na oko 600 milijardi eura u 2008. godini. Među njima, papir-papirnati proizvodi (23%) i drvni proizvodi-namještaj (27%) činili su najveći udio, s ukupno oko 387 milijardi eura; biogoriva i bioenergija činili su oko 15%, s ukupno oko 114 milijardi eura; biokemikalije i plastika s prometom od 54 milijarde eura (7%).

Promet u sektoru kemikalija i plastike porastao je za 68%, s 32 milijarde eura na oko 54 milijarde eura;

Promet farmaceutske industrije porastao je za 42%, sa 100 milijardi eura na 142 milijarde eura;

Drugi mali rast, poput papirne industrije, povećao je promet za 10,5%, sa 161 milijarde eura na 178 milijardi eura;

Ili stabilan razvoj, poput tekstilne industrije, promet je porastao za samo 1%, sa 78 milijardi eura na 79 milijardi eura.

3. Promjene u zapošljavanju u EUbiogospodarstvo

U 2018. godini ukupna zaposlenost u biogospodarstvu EU dosegla je 18,4 milijuna. Međutim, u razdoblju od 2008. do 2018. godine, razvoj zaposlenosti u cijelom biogospodarstvu EU u usporedbi s ukupnim prometom pokazao je silazni trend ukupne zaposlenosti. Međutim, pad zaposlenosti u cijelom biogospodarstvu uglavnom je posljedica pada u poljoprivrednom sektoru, što je potaknuto sve većom optimizacijom, automatizacijom i digitalizacijom sektora. Stope zaposlenosti u drugim industrijama ostale su stabilne ili čak porasle, poput farmaceutske industrije.

Razvoj zaposlenosti u bioindustrijama pokazao je najmanji trend pada između 2008. i 2018. Zaposlenost je pala s 3,7 milijuna u 2008. na oko 3,5 milijuna u 2018., pri čemu je tekstilna industrija posebno izgubila oko 250 000 radnih mjesta u tom razdoblju. U drugim industrijama, poput farmaceutske, zaposlenost je porasla. U 2008. bilo je zaposleno 214 000 ljudi, a sada je taj broj porastao na oko 327 000.

4. Razlike u zaposlenosti među zemljama EU-a

Podaci EU o bioekonomiji pokazuju da postoje jasne razlike među članicama u pogledu zaposlenosti i proizvodnje.

Zemlje srednje i istočne Europe poput Poljske, Rumunjske i Bugarske, na primjer, dominiraju sektorima biogospodarstva s nižom dodanom vrijednošću, koji stvaraju mnoga radna mjesta. To pokazuje da je poljoprivredni sektor obično radno intenzivan u usporedbi sa sektorima s visokom dodanom vrijednošću.

Nasuprot tome, zapadne i nordijske zemlje imaju puno veću fluktuaciju u odnosu na zaposlenost, što sugerira veći udio industrija s dodanom vrijednošću poput rafiniranja nafte.

Zemlje s najvećom fluktuacijom zaposlenika su Finska, Belgija i Švedska.

5. Vizija
Do 2050. godine Europa će imati održiv i konkurentan lanac bioindustrije koji će poticati zapošljavanje, gospodarski rast i formiranje društva biorecikliranja.
U takvom kružnom društvu, informirani potrošači će birati održive načine života i podržavati gospodarstva koja kombiniraju gospodarski rast sa socijalnom dobrobiti i zaštitom okoliša.