1. Stanje bioekonomije EU
Analiza podataka o Eurostatu za 2018. godinu pokazuje da je u EU27 + UK, ukupni promet cjelokupne bioekonomije, uključujući primarne sektore poput hrane, pića, poljoprivrede i šumarstva, iznosio nešto više od 2,4 trilijuna eura, u usporedbi s godišnjim rastom od oko 25%.
Sektor hrane i pića čini otprilike polovicu ukupnog prometa bioekonomije, dok industrije sa bioekonomijom, uključujući kemikalije i plastiku, farmaceutski proizvode, proizvode za papir i papir, šumske proizvode, tekstil, biogoriva i bioenergetske čine oko 30 posto. Još gotovo 20% prihoda dolazi iz primarnog sektora poljoprivrede i šumarstva.
2. Stanje EUsa sjedištem u biološkom jezikugospodarstvo
U 2018. godini, industrija na biobistalnoj dobi imala je promet od 776 milijardi eura, što je u odnosu na oko 600 milijardi eura u 2008. godini. Među njima, proizvodi papirnatih papira (23%) i drveni proizvodi-Furniture (27%) činili su najveći udio, s ukupno oko 387 milijardi eura; Biogoriva i bioenergija činili su oko 15%, s ukupno oko 114 milijardi eura; Kemikalije i plastika na bazi biološkog bio-a s prometom od 54 milijarde eura (7%).
Promet u sektoru kemikalija i plastike porastao je za 68%, s 32 milijarde eura na oko 54 milijarde eura;
Promet farmaceutske industrije porastao je za 42%, sa 100 milijardi eura na 142 milijarde eura;
Drugi mali rast, poput industrije papira, povećao je promet za 10,5%, sa 161 milijarde eura na 178 milijardi eura;
Ili stabilan razvoj, poput tekstilne industrije, promet se povećao za samo 1%, sa 78 milijardi eura na 79 milijardi eura.
3. Promjene zaposlenosti u EUekonomija utemeljena na biološkom obliku
U 2018. godini ukupna zaposlenost u bioekonomiji EU dosegla je 18,4 milijuna. Međutim, u razdoblju od 2008. do 2018. godine, razvoj zaposlenosti cjelokupne bioekonomije EU u usporedbi s ukupnim prometom pokazao je trend pada u ukupnom zaposlenju. Međutim, pad zaposlenosti u bioekonomiji uglavnom je posljedica pada poljoprivrednog sektora, koji je vođen sve većom optimizacijom, automatizacijom i digitalizacijom sektora. Stope zaposlenosti u drugim industrijama ostale su stabilne ili čak povećane, poput lijekova.
Razvoj zaposlenosti u biološkoj industriji pokazao je najmanji trend pada između 2008. i 2018. godine. Zaposlenost je pala sa 3,7 milijuna u 2008. na oko 3,5 milijuna u 2018. godini, a tekstilna industrija posebno je izgubila oko 250.000 radnih mjesta u ovom razdoblju. U ostalim industrijama, poput farmaceutskih proizvoda, zaposlenost se povećala. U 2008. godini zaposleno je 214.000 ljudi, a sada se taj broj povećao na oko 327.000.
4. Razlike u zapošljavanju u zemljama EU
Eko ekonomski podaci utemeljeni na EU pokazuju da postoje jasne razlike između članova u pogledu zaposlenosti i proizvodnje.
Srednje i istočnoeuropske zemlje poput Poljske, Rumunjske i Bugarske, na primjer, dominiraju sektorima niže dodane vrijednosti biološkog gospodarstva, koji stvaraju mnoga radna mjesta. To pokazuje da je poljoprivredni sektor obično naporan u odnosu na sektore visoke dodane vrijednosti.
Suprotno tome, zapadne i nordijske zemlje imaju mnogo veći promet u odnosu na zaposlenost, što sugerira veći udio industrija s dodanom vrijednošću, poput rafiniranja nafte.
Zemlje s najvećim prometom zaposlenika su Finska, Belgija i Švedska.
5. Vizija
Do 2050. godine Europa će imati održivi i konkurentni lanac industrije utemeljenog na biološkom stanju za promicanje zaposlenosti, ekonomskog rasta i formiranja biološkog društva.
U takvom kružnom društvu informirani potrošači će odabrati održivi način života i podržati ekonomije koje kombiniraju gospodarski rast s socijalnim blagostanjem i zaštitom okoliša.
Post Vrijeme: srpanj-05-2022
