Europsko bioekonomija je snažna, s godišnjim prometom od 780 milijardi eura u bioindustriji

1. Stanje bioekonomije EU

Analiza podataka Eurostata iz 2018. pokazuje da je u EU27 + Ujedinjeno Kraljevstvo ukupni promet cijelog biogospodarstva, uključujući primarne sektore kao što su hrana, piće, poljoprivreda i šumarstvo, iznosio nešto više od 2,4 bilijuna eura, u usporedbi s godišnjim rastom od oko 25% 2008. .

Sektor hrane i pića čini oko polovicu ukupnog prometa biogospodarstva, dok industrije temeljene na biologiji uključujući kemikalije i plastiku, farmaceutske proizvode, papir i proizvode od papira, šumske proizvode, tekstil, biogoriva i bioenergiju čine oko 30 posto.Još gotovo 20% prihoda dolazi iz primarnog sektora poljoprivrede i šumarstva.

2. Stanje EUna biološkoj osnoviEkonomija

U 2018. bioindustrija u EU-u imala je promet od 776 milijardi eura, u odnosu na oko 600 milijardi eura u 2008. Među njima, proizvodi od papira i papira (23%) i proizvodi od drva-namještaj (27%) činili su najveći udio, s ukupno oko 387 milijardi eura;biogoriva i bioenergija činili su oko 15%, s ukupno oko 114 milijardi eura;biokemikalije i plastika s prometom od 54 milijarde eura (7%).

Promet u sektoru kemikalija i plastike porastao je za 68%, s 32 milijarde EUR na oko 54 milijarde EUR;

Promet farmaceutske industrije porastao je za 42%, sa 100 milijardi eura na 142 milijarde eura;

Drugi mali rast, poput industrije papira, povećao je promet za 10,5%, sa 161 milijarde eura na 178 milijardi eura;

Ili stabilan razvoj, kao što je tekstilna industrija, promet je porastao za samo 1%, sa 78 milijardi eura na 79 milijardi eura.

3. Promjene u zapošljavanju u EUbio-bazirano gospodarstvo

U 2018. ukupna zaposlenost u biogospodarstvu EU dosegla je 18,4 milijuna.Međutim, u razdoblju 2008.-2018., razvoj zaposlenosti cijele biogospodarstva EU u usporedbi s ukupnim prometom pokazao je trend pada ukupne zaposlenosti.Međutim, pad zaposlenosti u cijelom biogospodarstvu uvelike je posljedica pada u poljoprivrednom sektoru, koji je potaknut sve većom optimizacijom, automatizacijom i digitalizacijom sektora.Stope zaposlenosti u drugim industrijama ostale su stabilne ili čak povećane, poput farmaceutske industrije.

Razvoj zaposlenosti u bioindustrijama pokazao je najmanji silazni trend između 2008. i 2018. Zaposlenost je pala s 3,7 milijuna u 2008. na oko 3,5 milijuna u 2018., pri čemu je posebno tekstilna industrija izgubila oko 250 000 radnih mjesta tijekom tog razdoblja.U drugim industrijama, poput farmaceutske, zaposlenost je porasla.Godine 2008. bilo je zaposleno 214.000 ljudi, a sada se taj broj popeo na oko 327.000.

4. Razlike u zapošljavanju u zemljama EU

Ekonomski podaci EU-a koji se temelje na biološkim podacima pokazuju da postoje jasne razlike između članica u pogledu zaposlenosti i proizvodnje.

Zemlje srednje i istočne Europe kao što su Poljska, Rumunjska i Bugarska, na primjer, dominiraju sektorima s nižom dodanom vrijednošću bioekonomije, koji stvaraju mnoga radna mjesta.To pokazuje da je poljoprivredni sektor obično radno intenzivan u usporedbi sa sektorima visoke dodane vrijednosti.

Nasuprot tome, zapadne i nordijske zemlje imaju puno veći promet u odnosu na zaposlenost, što sugerira veći udio industrija s dodanom vrijednošću kao što je prerada nafte.

Zemlje s najvećom fluktuacijom zaposlenika su Finska, Belgija i Švedska.

5. Vizija
Do 2050. Europa će imati održiv i konkurentan bioindustrijski lanac za promicanje zapošljavanja, gospodarskog rasta i formiranja društva za biorecikliranje.
U takvom kružnom društvu, informirani potrošači birat će održive stilove života i podržavati gospodarstva koja kombiniraju gospodarski rast s društvenim blagostanjem i zaštitom okoliša.